Sep 28, 2014

Finski jezik, zamenice i pomoćni glagol BITI - potvrdni i odrični oblik



Danas želim da vas upoznam sa nekim osnovnim stvarima iz oblasti gramatike finskog jezika, a to su zamenice (pronominit) i pomoćni glagol BITI (verbi OLLA)- potvrdni i odrični oblik (positiivinen ja negatiivinen).

Zamenice predstavljaju jednu od promenljivih vrsta reči. One se odnose na lica, stvari, osobine, odnosno zamenjuju imenice ili prideve. Dele se na imeničke i pridevske.

Imeničke zamenice

Imeničke zamenice su samostalne u rečinici i u tim slučajevima imaju gotovo iste osobine kao i imenice. Dele se u nekoliko vrsta, a mi ćemo se danas baviti jednom od njih, a to lične zamenice.

U finskom jeziku postoje sledeće zamenice:

Persoonapronominit
Demonstratiivipronominit
Refleksiivipronominit
Indefiniittipronominit
Interrogatiivipronominit
Resiprookkipronominit
Relatiivipronominit


Lične zamemice (Persoonapronominit)

Lične zamenice u srpskom jeziku imaju (muški, ženski i srednji), kao i broj (jedninu i množinu). Finske lične zamenice nemaju rod. Sve ovo naravno jer je jasno da je poznavanje maternjeg jezika jedan od uslova za učenje stranog

Jednina: (yksikkö) (srpski)

1. ja 
2. ti  
3. on (muški rod), ona (ženski rod), ono (srednji rod)

Množina: (monikko) (srpski)

1. mi
2. vi
3. oni (muški rod), one (ženski rod), ona (srednji rod)

Jednina: (yksikkö) (finski)

1. Minä
2. Sinä
3. Hän ( Upotrebljava se za sva tri roda, jer finski jezik nema rod).

Množina: (monikko) (finski)

1. Me
2. Te  ( upotrebljava se, kao i u srpskom jeziku i onda kada se formalno obraćate  nekome)
3. He ( Upotrebljava se za sva tri roda, jer finski jezik nema rod).

Finski ima regionalne dijalekte i različite društvene varijante (žargone, slengove…). Govorni finski se često znatno razlikuje od standardnog finskog jezika. Svaki strani jezik se uvek uči u njegovoj standardnoj varijanti jer je naravno to uvek najispravnije. Govorni finski je najrasprostranjeniji u helsinškom okrugu i velikim gradovima centralne i južne Finske. Njegova osobenost je u skraćivanju reči.
Recimo, zamenice "minä" i "sinä" (ja i ti) skraćuju u  minä → mä, sinä → sä

Primer skra
ćenog oblika:
Puhutko sinä englantia? - Govorite li engleski ? → Puhut sä enkkuu?


Primeri standardnog finskog:

Minä puhun  - Ja govorim
Sinä puhut - Ti govoriš
Hän  puhuu - On, ona govori
Me puhumme - Mi govorimo
Te puhutte - Vi govorite
He puhuvat - Oni, one govore
( Ovo He se odnosi na bića, dok se za stvari koristi Ne)

...ili, u rečenicama:

Minä puhun suomea. - Ja govorim finski
Minä olen Tarja. - Ja sam Tarja.
Kuka sinä olet? - Ko si ti?
Minne he menevät? - Gde oni idu?
Hän asuu Helsingissa. - On živi u Helsinkiju.
Me olemme kotona. – Mi smo kod kuće.

inače, lične zamenice  (minä, sinä, hän,me, te, he) se u govornom jeziku ne upotrebljavaju izuzev u 3. licu jednine, odnosno samo ako biste rekli „Hän puhuu“ (On govori), dok biste sve ostalo izgovarali bez zamenica, izuzev u retkim slučajevima, kada je bitno da naglasite subjekta radnje. Moram da napomenem da se čak i ovaj oblik u 3 licu jednine danas sve ređe koristi u govornom finskom, i za sada opstaje samo u jugozapadnoj Finskoj, ali ipak, kada je u pitanju standardni finski, on je za sada,  neophodan.
Kao što se u govornom srpskom ne govori:  "Ja govorim engleski", već "Govorim engleski",  tako se i u finskom govornom jeziku, zamenice ne upotrebljavaju, izuzev, kao što već rekoh, u 3. licu jednine.
Kada govorimo o pridevskim zamenicama, svi znamo da su one promenljive vrste reči koje u rečenici imaju istu službu reči kao pridevi, odnosno zamenjuju prideve. Danas ćemo se baviti jednom vrstom pridevskih zamenica, odnosno prisvojnim zamenicama (Possessiivipronominit).

Minun / moj, moja, moje  ( Finci nemaju rodove, već se jedna reč koristi za sva tri roda)
Sinun / tvoj, tvoja, tvoje
Hänen / njegov, njegova, njegovo, njen, njena, njeno
Meidän / naš, naša, naše
Teidän / vaš, vaša, vaše
Heidän / njihov, njihovo, njihova

Neki primeri:
Tämä on minun kirjan. Ovo je moja knjiga.
Tämä talo on teidän – Ova kuća je tvoja
Mikä sinun nimesi on?- Kako se (ti) zoveš?

Sada bih vas upoznala sa pomoćnim glagolom BITI.

Prezent ovog glagola glasi:
Glagol BITI / Verbi OLLA
Jednina: (srpski) potvrdni  / odrični oblik

1. sam / nisam
2. si   / nisi
3. je / nije

Množina: (srpski) potvrdni  / odrični oblik

1. smo /nismo
2. ste / niste
3. su/ nisu

Jednina: (finski) potvrdni  / odrični oblik

1. olen / en ole
2. olet   / et ole
3.  on / ei ole

Množina: (finski) potvrdni  / odrični oblik

1. olemme / emme ole
2. olette / ette ole
3. ovat / eivät ole

Znači, kada spojimo lićne zamenice i prezent pomoćnog glagola BITI/ OLLA dobijamo sledeće:

( Potvrdni oblik - Positiivinen)
minä olen / ja sam
sinä olet / ti si
hän on / on, ona, ono je    ( Za ovaj primer hän se koristi za ljude, a se za životinje, kao recimo: “Hän on Tarja” (Ono je Tarja), “Se on kissani” ( Ono je mačka)
me olemme / mi smo
te olette / vi ste
he ovat / oni, one, ona su

( OdrIčni oblik – Negatiivinen)

minä en ole / ja nisam (ili samo “nisam”)
sinä et ole / ti nisi ((ili samo “nisi”)
hän ei ole / on, ona, ono, nije
me emme ole / mi nismo (ili samo “nismo”)
te ette ole / vi niste ((ili samo “niste”)
he eivät ole/ oni, one, ona nisu


Primer za odričan oblik:
Kada nas neko pita: “Onko Kimmo ruotsalainen?” ( Da li je Kimmo Šveđanin?), ako odgovaramo u odričnom obliku, možemo odgovoriti na više načina:
1.       Ei ( Ne)
2.       Ei ole ( Nije)
3.       Ei, hän ei ole ruotsalainen. (Ne, on nije  Šveđanin)

Neki primeri:
Hän on 8-vuotias. – On je osmogodišnjak ./ Ona je osmogosišnjakinja.
Minä olen Tarja. – Ja sam Tarja.
Minä olen  poika. - Ja sam dečak.
Tuomas ei ole naimisissa – Tomas nije oženjen.
Minä olen suomalainen – Ja sam Finkinja/ Finac ( Finci nacionalnost pišu malim slovom)
Kuka sinä olet? - Ko si ti?
He eivät ole työssä – Oni ne rade.
Minä olen tyttö. – Ja sam devojka.
Tarja ei asu Belgradissa. Hän asuu Rovaniemellä. – Tarja ne živi u Beogradu. Ona živi u Rovaniemiju.
Me olemme naimisissa. – Mi smo supružnici..
Te olette minun lapsenlapset – Vi ste moji unuci.
He ovat Tarja ja Gabriel. - Oni su Tarja i Gabrijel.

Ukoliko nameravate da idete u Finsku, privremeno ili trajno, svakako će vam znanje finskog jezika biti od izuzetne koristi. Jer, kao što reče poznati japanski pisac Haruki Murakami, znanje novog jezika daje “pasoš vašoj duši da nesmetano putuje van nacionalnih granica”. Budite sigurni da je u pravu.
Šta da vam kažem..suomen kieli on ehdottomasti kaunein.( finski jezik je definitivno najlepši).

4 Komentari / Kommentit:

Kao i uvek, veoma korisno i lepo objasnjeno.

Hvala vam i samo nastavite ! Pomno vas pratimo ! Natasa i Stevica

Hoćemo još! Hoćemo još! Hoćemo još! Hoćemo JOOOOOOOŠ!!!! Hoćemo još! Hoćemo Još! Hoćemo još! Hoćemo još!

Post a Comment